Grad Garešnica

smješten je na istočnim obroncima Moslavačke gore, u neposrednoj blizini rijeke Ilove. Geografski pripada Moslavini, dok u  administrativnom smislu zauzima južni dio Bjelovarsko-bilogorske županije. Grad Garešnica prostire se na površini od 226,5 km² što čini 8,5% ukupne površine Županije i prema površini je treća najveća jedinica lokalne samouprave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Grad Garešnica sjevernim dijelom graniči s općinama Berek, Velika Trnovitica i Hercegovac, s kojima je do 1993. godine činio zajedničku općinu, dok na istoku graniči s općinama Končanica i  Dežanovac. Zapadna, južna i jugoistočna granica ujedno su i županijske granice sa Sisačko-moslavačkom i Požeško-slavonskom županijom. Glavno središte, naselje Garešnica, nalazi se na nadmorskoj visini od 130 metara, 17 kilometara sjeveroistočno od Kutine i 44 kilometra južno od županijskog središta Bjelovara.

U sastavu grada Garešnice nalaze se 23 naselja s ukupno 10.472 stanovnika (Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine). Naselja koja administrativno pripadaju gradu Garešnici su: Ciglenica, Dišnik, Duhovi, Garešnica, Garešnički Brestovac, Gornji Uljanik, Hrastovac, Kajgana, Kaniška Iva, Kapelica, Mala Bršljanica, Velika Bršljanica, Mali Pašijan, Veliki Pašijan, Malo Vukovje, Veliko Vukovje, Rogoža, Tomašica, Trnovitički Popovac, Uljanički Brijeg, Uljanik, Veliki Prokop i Zdenčac. U najvećem naselju (Garešnica) živi 3.874 stanovnika, odnosno
36,99% svih stanovnika s područja grada Garešnice.

Na području grada Garešnice dvije su reljefne kategorije: sa sjeverozapadne strane prostiru se obronci Moslavačke gore obrasli šumama bukve, jele, graba i hrasta kitnjaka, dok istočni dio obilježava dolina rijeke Ilove s najkvalitetnijim šumama hrasta lužnjaka i brojnim ribnjacima. Prirodna  vegetacija dobro je očuvana, sa šumama u višim predjelima te oranicama, livadama i  pašnjacima na padinama i u nizinama. Prevladavaju opći klimatski uvjeti zapadnog dijela Panonske nizine s umjereno toplom kišnom klimom bez suhog razdoblja i oborinama jednako raspoređenima tokom cijele godine. Područje je pogodno za uzgoj vinove loze, jabuka, šljiva, oraha i drugih vrsta kontinentalnog voća.

Najveća prostorna kvaliteta je raznoliko pejsažno okruženje – vodene površine, brežuljci i nizine, livade, guste šume, plodna polja i vinogradi – po kojemu je garešnički kraj poseban i prepoznatljiv. Bitnu značajku krajolika čini relativno velik broj ribnjaka. Najveći ribnjaci nalaze se u Hrastovcu i Kaniškoj Ivi. Svako športsko ribolovno društvo ima izgrađen vlastiti sportski ribnjak, od kojih je površinom najveći ribnjak Skresovi (10 hektara), kojim gospodari Športsko ribolovno društvo Ilova iz Garešnice. Ribnjaci športskih društava nisu namijenjeni uzgoju ribe već isključivo ribolovu, a u njima obitava više od deset ribljih vrsta, od kojih su tri (klen, linjak i zlatni karas) autohtone vrste ovog  područja koje su u nestajanju, a povratak na njihov uzgoj prilično je riskantan zbog niskog vodostaja tekućica ovog kraja – Garešnice, Ilove, Toplice i njihovih pritoka – u ljetnom razdoblju. Lovišta na području grada Garešnice ubrajaju se među najkvalitetnija u Hrvatskoj.

Znameniti ljudi iz Garešnice

Uz Garešnicu je, rođenjem, osnovnoškolskim ili srednjoškolskim obrazovanjem, vezan velik broj umjetnika, znanstvenika i književnika. Riječ je o osobama koje su svojim radom i postignućima u različitim područjima javnog djelovanja obilježile hrvatsku povijest.

Svakako treba izdvojiti Ivu Robića, pjevača zabavne glazbe sa zavidnom međunarodnom karijerom. Naime, svojim bezvremenskim hitom Morgen, Robić je na američkoj top listi pretekao Franka Sinatru i Elvisa Presleya. Bio je vrlo svestran glazbenik, svirao je klavir, saksofon, klarinet, flautu i kontrabas. Djetinjstvo je proveo u Garešnici gdje je pohađao pučku školu. Daljnje školovanje nastavio je u većim gradovima, Bjelovaru i  Zagrebu, a kasnije je živio na relaciji Zagreb – Opatija. Posjećivao je rodbinu u Garešnici (obitelj Kerman), družio se s mještanima u Svratištu Brajdić, pjevao i nastupao s lokalnim glazbenim sastavima. Nekoliko je puta održao koncert u Hrvatskom domu u Garešnici, na poziv njegova tadašnjeg  predsjednika Pere Brnjasa.

Gareščanin rodom bio je i Milojko Mike Vucelić, inženjer strojarstva koji je svjetsku slavu stekao sudjelovanjem u NASA-inim svemirskim istraživanjima.
Zvonimir Ferenčić, poznati glumac, također je rođen u Garešnici. Ferenčić je imao više zapaženih uloga, kako kazališnih tako i filmskih, primjerice često je tumačio likove u filmovima čije je scenarije potpisivao Slavko Kolar, književnik i dramatičar koji vuče korijene iz obližnjeg Palešnika. Više o spomenutim ličnostima u nastavku.

Ivo Robić

Garešnica 1923. − Rijeka 2000. Hrvatski pjevač i skladatelj; interpret šlagera; glazbenik sa zavidnom međunarodnom karijerom Pučku školu polazio u Garešnici, srednju u Bjelovaru, školovanje nastavio u Zagrebu, počeo pjevati na Radiju Zagreb, a od 1950. na terasi Hotela Kvarner u Opatiji Ploču Morgen (Sutra) prodao u preko milijun primjeraka („Mister Morgen“) Nagrade: Nagrada Josipa Štolcera Slavenskog za glazbenu umjetnost (1981.); Porin za životno djelo (1997.)

Mike Vucelić

Garešnica 1930. – La Jolla 2012. Hrvatsko-američki inženjer strojarstva; projektni menadžer NASA-ine svemirske misije Apollo 11 Osnovnu školu i gimnaziju završio u Bjelovaru, pohađao Strojarski fakultet u Zagrebu, odselio u Njemačku i počeo raditi kao inženjer u Mercedes-Benz-u u Stuttgartu Uključen u program Apollo od samih početaka (misije: Apollo 8, Apollo 11 i Apollo 13), 1969. postaje voditelj američko-sovjetskog Apollo-Sojuz programa MIKE VUCELIĆ Nagrade: Presidential Medal of Freedom (1970.)

Zvonimir Ferenčić

Garešnica 1925. – Zagreb 1998. Hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac Diplomirao na Akademiji za pozorišnu umetnost u Beogradu, od 1956. do umirovljenja bio član Dramskog kazališta Gavella Proslavio se ulogom Cinobera u TV seriji Gruntovčani te sinkronizacijom glasa Eustahija Brzića TV serije: Dileme, Mejaši, Smogovci, Dirigenti i muzikaši Filmovi: Poštar zvoni dva puta, Izbavitelj, Visoki napon, Hoću živjeti, Horvatov izbor, Stealing Heaven i drugi

Jaroslav Havliček

Jaroslav Havliček (Garešnica 1879. – Zagreb 1950.) – hrvatski inženjer strojarstva
i znanstvenik (izum: parni stroj na ugljenu prašinu; istraživanja: fizikalna svojstva
pare, trenje zraka i koša u oknu kod rudarskih izvoznica (dizala); priznanje: TOP
10 osoba u povijesti energetike prema magazinu Applied Mechanics Reviews)

Boris Buden

Boris Buden (Garešnica 1958.) – hrvatski i austrijski filozof, publicist, kulturni kritičar i prevoditelj (radovi: Barikade I, II (1996./1997.), Kaptolski kolodvor (2001.), Der Schacht von Babel: ist Kultur übersetzbar? (2004.), Zona prelaska – o kraju postkomunizma (2012.))

Dragan Bublić

Dragan Bublić (Garešnica 1895. – Klagenfurt 1987.) – hrvatski književnik i
publicist (romani: Atentat (1926.), Sveti križ (1923.), Na vrbi svirala (1937.);
publicistička djela: Tamnice Stjepana Radića (1929.), Slobodni zidari (1939.), Tajna
družba (1942.))

Darko Kralj

Darko Kralj (Garešnica, 6. lipnja 1971.) – hrvatski paraolimpijac, bacač kugle, predsjednik Atletskog kluba osoba s invaliditetom Grubišno Polje, svjetski rekorder u bacanju kugle za paraolimpijce, osvojio zlatnu medalju na Paraolimpijskim igrama u Pekingu 2008. O njemu je snimljen i hrvatski film “Kralj” redatelja Dejana Aćimovića 2012. godine.

Dušanka Dorofejeva

Dušanka Popović-Dorofejeva (Garešnica 1910. – Zagreb 1988.) – hrvatska
književnica (romani: Noćne ptice (1954.), Kako smo bili sretni (1978.); zbirke
novela: Jeka stare ljubavi (1961.), Čovjek iz sna (1988.))

Marko Mamić

Marko Mamić – “Zlatni dečko iz Garešnice” kako ga naziva domaći tisak rođen je 6. ožujka 1994. godine. Prvo je krenuo, kao i svako drugo dijete sa svega 7 godina, trenirati nogomet. Ljubav prema rukometu razvila se nešto kasnije i to zahvaljujući 4 godine starijem bratu Matiji, koji je trenirao rukomet. Marko bi se često ubacivao na bratove treninge. Jedno vrijeme trenirao je i rukomet i nogomet s 90. godištem, jer u Garešnici nije bilo puno djece njegovog uzrasta. U sedmom razredu odustao je od nogometa i u potpunosti se posvetio rukometu. Nakon što je upisao opću gimnaziju u Garešnici, u kojoj je sjedio u klupi sa poznatim Ivanom Severovićem, otišao je igrati prvu ligu u kutinskoj Moslavini. Međutim, put ga nije kao i većinu mladih rukometaša, odveo u PPD Zagreb. Marko se ipak odlučio za švicarski Kadetten Schaffhausen. Iz francuskog Dunkerquea prešao je u poljski Vive Kielce za koji trenutačno nastupa. Marko osim što je uspješan rukometaš student je sportskog menadžmenta. Veliki uspjeh ostvario je na SP-u u Francuskoj protiv Španjolaca kada je ostvario 9 pogodaka i poslao Hrvatsku u polufinale.