Skrivena ljepota moslavačkih brežuljaka

Na blagim obroncima Moslavačke gore smjestila su se naselja Nova Ploščica, Gornja Ploščica, Mala Mlinska, Mlinski Vinogradi, Velika Mlinska, Gornja Trnovitica, Mala Trnovitica i Velika Trnovitica kao upravno sjedište istoimene općine koja po zadnjem popisu broji 1091 stanovnika.

Ovaj kraj isprepleten stoljetnim moslavačkim šumama i plodnim poljima naseljen je još u davnim vremenima, a samo naselje Trnovitica prvi put spominje se u 12. stoljeću i vezano je uz pavlinski samostan uz koji je bila sagrađena i crkva posvećena svetom Martinu. Kako su se mijenjali upravitelji ovog područja, tako je i samo naselje mijenjalo ime te ga u povijesnim spisima pronalazimo i kao Komor, da bi se u kasnijim spisima pojavio stari mađarski naziv za trnje, odnosno Tiske ili kako bismo danas rekli, u trnju. Pretpostavljamo kako je upravo ono dalo naziv ovom mjestu koje s ponosom nosi do danas.

Crkva svetog Martina nalazi se na brežuljku u središtu mjesta, a nad njom uzdiže se 50 metara visoki zvonik koji je nekada služio i kao osmatračnica u vrijeme osmanlijskih upada i pustošenja ovih krajeva. Danas je ova crkva ne samo mjesto vjere i molitve, već je od 2012. godine i otkrivanja „Stope svetog Martina“ postala važan dio kulturne hodočasničke martinjske putne karte, odnosno „Via Sancti Martini”.

Osim bogatom sakralnom baštinom, Velika Trnovitica  može se pohvaliti da je jedno od najstarijih naselja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a može se ponositi i s poviješću školstva koje seže još u daleku 1759. godinu kada je uz ustroj Vojne granice osnovana škola. Njemačka Trivialschulle bila je temelj školstva i odgajala je učenike za vojna i činovnička zanimanja tadašnje krajiške uprave. Na ta davna vremena podsjeća i zvono iz stare škole koje se danas nalazi u stalnom etno postavu nove škole i još uvijek može po potrebi najaviti završetak školskog sata. Zahvaljujući vrijednim učiteljima, Velika Trnovitica je imala jednu od prvih učeničkih zadruga, ali i Hrvatsku pučku knjižnicu. Kad govorimo o povijesti, moramo spomenuti i dio mjesta koji se naziva Purgarija, a u kojem su živjeli prvi građani Trnovitice, obrtnici. Posebnost je da u Hrvatskoj jedino Velika Trnovitica i Zagreb imaju svoje purgare, od njemačke riječi būrger, odnosno građanin.

Uz školstvo, dugu tradiciju ima i vatrogastvo te je 1931. godine osnovano dobrovoljno vatrogasno društvo, a ova općina može se ponositi i rezultatima svojih sportskih društava. O očuvanju tradicije moslavačkog kraja brine Kulturno umjetničko društvo „Trnovitica“ koje je i začetnik manifestacije Trnovitičko prelo na kojoj se okupe brojna folklorna društva.

Bogatstvo ovog kraja osim lijepe i očuvane prirode čine i vrijedni i marljivi ljudi, a temelj gospodarstva je poljoprivreda. Uz ratarske kulture, stočarstvo i svinjogojstvo, duga je tradicija uzgoja vinove loze i proizvodnje vina uz koje vežemo i proslavu Martinja. Upravo se blagdan svetog Martina obilježava i kao Dan Općine Velika Trnovitica te sama proslava potraje nekoliko dana i donosi brojne kulturne i zabavne programe.

Istražujući ovaj dio Bjelovarsko-bilogorske županije otkrit ćete kraj bogate prošlosti, brežuljaka koji vas mame na šetnju ili da ih prođete na biciklu i srdačne ljude koji čuvaju tradiciju moslavačkog kraja.

Kontakt:
Adresa: Velika Trnovitica 223a, 43285 Velika Trnovitica
Telefon: 043/541-028
E-mail: opcina-velika-trnovitica@bj.t-com.hr

Znameniti ljudi iz Velike Trnovitice

Đuro Sudeta

Đuro Sudeta (Stara Plošćica pokraj Velike Trnovitice, 10. travnja 1903. – Koprivnica, 30. travnja 1927.), hrvatski književnik.

Nakon gimnazijskog školovanja u Zagrebu, od 1922. godine učitelj je na građanskoj školi u Virju. Od ljeta 1925. liječio se od tuberkuloze u Topolšici, Zagrebu i Koprivnici. U kratkom životu izlaze mu dvije zbirke pjesama: „Osamljenim stazama” i „Kućice u Dolu”, a napisao je i nekoliko novela i feljtona. Pjesnik je sutonskih ugođaja, kiše, tjeskobe, bolesti i umiranja, ali je željan sunca, vedrine, proljeća i harmonije, a suočen s realnošću bolesničke postelje. Sudeta je lirik pun neposrednosti, stvaralac religiozna nadahnuća, koji traga za utjehom samotnika i traži iskupljenje u idiličnom miru snježnobijelih crkava. Od mnoštva pripovjedaka izdvaja se moderna lirsko-fantastična pripovjetka “Mor”.

Pisao je pjesme, članke i političke rasprave u “Luči”, “Hrvatskoj prosvjeti” i “Vijencu”.