Općina Hercegovac

Hercegovac je smješten na području staroga, doturskog sela Crne Reke, udaljen tri kilometra od rijeke Ilove koja dijeli Moslavinu i Slavoniju i nalazi se na 17°5´ istočne geografske dužine i 45°37´ sjeverne geografske širine.

Pod nazivom Crna Reka zabilježen je još 1265. Kada su 1542. Zaprijetili Turci, većina hrvatskih žitelja napušta ovo područje koje krajem 17. i početkom 18. st. naseljavaju Hrvati iz desnog Počesamlja i bližeg dijela Polonja. Krajem 19. st. doseljuju Česi koji i danas čine oko 10% stanovništva općine. Od početka 20.st. pa do Drugog svjetskog rata, Hercegovac je nadaleko poznat po mlinarskoj, ciglarskoj, mljekarskoj i metalskoj industriji, a 1927. osnovana je i nabavno-prodajna i proizvođačka Zadruga koju su osnovali poljodjelci. Nakon Drugog svjetskog rata provedena je nacionalizacija i privatno gospodarstvo postaje društveno vlasništvo, tako da dolazi do zastoja u razvitku gospodarstva koje se od 1957. počinje ponovo razvijati, a posebito se razvija poljodjelstvo, prehrambena i metalska industrija te trgovačko-ugostiteljska i drvno-industrijska djelatnost.

Tijekom Domovinskog rata Hercegovac postaje općinsko mjesto. Općina je konstituirana 28.travnja 1993. a nakon odvajanja Općine Velika Trnovitica 1997. godine, Općina Hercegovac se rasprostire na površini 51 km2 s oko 2800 stanovnika.

Hercegovac ima plinsku mrežu, vodovod, kanalizaciju, nekoliko dobro opremljenih trgovina, poštanski ured, banku, benzinsku crpku, dvije pekarnice, osnovnu školu, dječji vrtić s dvije odgojne skupine, nogometno i rukometno igralište, streljanu koja zadovoljava olimpijske standarde, knjižnicu i čitaonicu, liječničku i veterinarsku ambulantu, a u izgradnji je i vatrogasni dom. Razglednicu općine Hercegovac dopunjuju Hrvatski seljački dom i Češki dom u Hercegovcu, seoski društveni domovi u svim pripadajućim mjestima te crkve u Hercegovcu, Ladislavu, Palešniku i kapelica u Ilovskom Klokočevcu. Unatoč kriznom vremenu u gospodarstvu, u općini Hercegovac razvijen je bogati društveni i kulturni život kroz rad brojnih športskih i kulturno-umjetničkih udruga i društava: Hrvatske čitaonice, KUD-a „Slavko Kolar“ iz Palešnika, Češke besede, NK „Hajduka“ i „Laste“, Šahovskog društva „Braslav Rabar“, Lovačkog, Streljačkog i Športskog ribolovnog društva te dobrovoljnih vatrogasnih društava koja su organizirana u svim mjestima općine. U razvojnom planu i programu ove općine zacrtani su sljedeći značajniji projekti: dovršenje vatrogasnog doma središnjeg vatrogasnog društva, izgradnja športske dvorane, obnova cesta i mjesnih domova, objedinjavanje kanalizacijskog sustava i izgradnja pročistača te nastavak širenja vodovodne mreže. Uz sve navedeno nastaviti će se s pomaganjem rada kulturnih, športskih i društvenih udruga te opremanjem dječjih igrališta jer općinu ne čini samo infrastruktura nego i ljudi.

Znameniti ljudi iz Hercegovca

U Hercegovcu, iako nas naziv općina veže za malo mjesto, imamo velike umjetnike i sportaše. Riječ je o osobama koje su svojim radom i postignućima u različitim područjima javnog djelovanja obilježile hrvatsku današnjicu i povijest.

Svakako treba izdvojiti Slavena Berića poznatog kao Fil Tilen, repera sa zavidnom brzinom izgovaranja od 9 riječi u sekundi.  Vrlo je svestran te uz repanje on je muzičar, tekstopisac i performer. U Hercegovcu je pohađao osnovnu školu i proveo djetinjstvo. Daljnje školovanje nastavio je u Bjelovaru, a kasnije je živio u Koprivnici. Sa 14 godina već nastupa sa poznatim zvijezdama, a danas uz pjevanje radi kao i televizijski i radijski voditelj.

Igor Taritaš član Hrvatskog društva likovnih umjetnika, inspirira nas svakim svojim novim dijelom. Svoje djetinjstvo provodi u Hercegovcu kojemu se uvijek rado vraća. Od završetka Akademije likovnih umjetnosti neumorno izlaže svoja remek dijela po cijelom svijetu. Njegove slike kao spomenik ostaju na zidovima i u našim srcima.

Josip Samaržija rođen davne 1932. godine u Hercegovcu postigao je velike uspjehe kao rukometni trener rukometašica koprivničke Podravke koje je doveo do naslova prvaka, a kasnije je vodio žensku reprezentaciju na svjetsko prvenstvo u Mađarsku na kojemu je osvojio broncu, te olimpijskim igrama 1984. godine u Los Angelesu gdje je osvojio zlato što mu je i najveći uspjeh karijere.

Igor Taritaš

Igor Taritaš rođen je u Pakracu 1987. godine. Nakon završene Srednje umjetničke škole u Zagrebu diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Ante Rašića 2013. godine. Imao je dvanaest samostalnih i nekoliko skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 2012. godine član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Igor ima svoju inspiraciju iz njegovih loših osjećaja, snova, prirode, načina života današnjeg društva i njegovih umjetničkih uzora. Prostor koji posjeduju energetski učinak na sve, nas kao ljudskog bića. Ta energija dovodi me stvoriti nadrealni i melankolični ugođaj. Prostori u kojima su postavljeni likovi, izrađeni su od različitih tekstura koje predstavljaju propadanje. U propadaju teksture izražavaju životnu poteškoća prisutne u svijetu. Niz radova su povezani s vremenom i prostorom u kojem živimo, boje i teksture predstavljaju naše unutarnje stanje postojanja. On opisuje vrijeme u zatvorenim i otvorenim prostorima, kao i prisutnosti ljudi, koji stvaraju, ali, u isto vrijeme, uništiti njihov duhovni prostor. Radovi su metafora za osobne zidova, ograničenja i granica. motiv ljestava, međutim, nudi izlaz iz dodijeljenih prostora u nepoznate visine; baš kao motivom vrata služi kao simbol za otvorenost, autor koristi nadići ograničenja, bez obzira na to gdje su vrata dovesti do. Igor Taritaš podizanje javne svijesti o svojim duhovnim prostorima. U nekim djelima, Igor, preuzima likovima iz poznatih umjetničkih djela izrađenih od Picassa, Dalia i J Francois Milet. Igor, likovi su smješteni u prostoru u kojem on daje novi suvremeno značenje. U dobro poznat Millet je slikarstvo Gleaners, u kojem su žene prikupljanje žito, Igor su prikupljanje novca. To je kritika na današnje društvo i vrijednosti novca koji je precijenjen. Slijepe svjedoci su likovi poput crne mačke, ili skulpture mislioca strane Rodin, kao i promatrača, svjedoče o nestvarnom stvarnosti i mističnost okoliš. Crna mačka i Žene u crnom izražavaju loše stvari i, s druge strane, vrata izraziti bolje ili još gore budućnost. Autor privlači promatrača u svojim prostorima, zadržavajući svoju pažnju i istovremeno poticanje slobode za svoje osobne interpretacije i čitanje. Zagonetna kvaliteta Igor Taritaš je u metafizičkim djelima prostore koji ometaju i, u isto vrijeme, privlači – odražava vrijeme i društvo u kojem živimo, kao neka vrsta spomenika.

Josip Samaržija

Josip Samaržija (15. veljače 1932. – 2. srpnja 2001.), hrvatski je rukometni trener. Po struci bio je profesor tjelesnog odgoja.

U klupskom je rukometu od 1960-ih. Već tad postigao je uspjehe, dovevši rukometašice koprivničke Podravke do naslova prvakinja 1966. i 1967. godine. Poslije toga je radio u Somboru, vodeći rukometašice RK Bane Sekulića.

Vodio je jugoslavensku žensku reprezentaciju na SP 1982., kad je osvojio broncu. Bio je izbornikom na SP-u 1986., kad su njegove rukometašice zbog jednog poraza u skupini ostale bez borbe za medalje, iako su bile jedini sastav koji nije izgubio od kasnijih svjetskih prvakinja, SSSR-a. Vodio je Jugoslaviju i na dvjema Olimpijadama: 1980. je u Moskvi osvojio srebrenu medalju, a u 1984. u Los Angelesu zlatnu. Ukupno je bio u stručnom stožeru ženske reprezentacije od 1976. do 1986. godine, što seniorskih, što mlađih sastava.

Slaven Berić

Slaven Berić, poznatiji pod umjetničkim imenom Fil Tilen, hrvatski je reper, muzičar, tekstopisac i performer. Rođen 1988. godine u Bjelovaru. Djetinjstvo je proveo u Hercegovcu, gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu je završio u Bjelovaru, kada je počeo da se bavi muzikom i snimio prvu pjesmu. Prve koncerte, što sa svojim bendom, što samostalno, imao je već sa 14 godina, kada je nastupao uz Tošeta Proeskog, Nereda, Ninu Badrić i General Woo-a.

Pored pjevanja, Tilen je također televizijski i radijski voditelj. Ima svoju emisiju na Otvorenom radiju. Od 2017. je voditelj radijske emisije „Enter Večer” na Enter Zagreb radiju, gdje pušta svjetske hitove elektronske muzike. Također, posudio je glas likovima u animiranim filmovima, glumio u kazališnoj predstavi Garaža Ivice Buljana, a radi i kao scenarista i redatelj. Pored toga, sam radi režiju i scenarij za većinu svojih spotova.