Otkrijte bogatstvo multikulturalnosti, glume i
prirodnih ljepota najhrskavije hrvatske općine

Uz Ilovu, rijeku koja razdvaja Moslavinu od Slavonije, smjestila se Općina Hercegovac koju čini pet naselja, Ilovski Klokočevac, Ladislav, Palešnik, Velika Trnava i Hercegovac, a po popisu iz 2021. godine broji 1910 stanovnika. Dan Općine obilježava se 5. veljače u spomen na 1886. godinu kada se Hercegovac prvi puta spominje kao općina.

Današnji Hercegovac nastao je na temeljima starog sela Crna Reka koje je postojalo sve do osvajanja Osmanlija koji pustoše ove krajeve te ih nakon njihovog povlačenja ponovno naseljava hrvatsko
stanovništvo, a krajem 19. stoljeća dolaze i Česi koji značajno doprinose kulturnom i gospodarskom razvoju ovog kraja.

Dvadeseto stoljeće donosi razvoj gospodarstva i poljoprivrede, a mnogi će na prvi spomen tanko rezanih ploški krumpira pomisliti na čips iz Hercegovca. Upravo to što je ovaj kraj u cijeloj Hrvatskoj poznat po uzgoju i preradi krumpira, bilo je motiv za jedinstvenu manifestaciju Dani krumpira koja se svake godine održava u Hercegovcu. Uz sportske i zabavne sadržaje, donosi i pravi gastronomski užitak kako čeških specijaliteta, tako i svih drugih jela kojima je krumpir u glavnoj ulozi. Kad već govorimo o ulogama, moramo spomenuti kako je Hercegovac središte amaterskog glumišta te se ovdje u organizaciji Hrvatske čitaonice održavaju Dani hrvatskog pučkog teatra na kojima nastupaju brojne glumačke družine iz Hrvatske i susjednih zemalja.

Okosnicu kulturnog života čine Hrvatska čitaonica, Hrvatska knjižnica, Ladislavsko amatersko kazalište „Danjgube“, Kulturno-umjetničko društvo „Slavko Kolar“ te Češka beseda koja čuva običaje i baštinu doseljenih Čeha.

S područja ove općine došli su brojni pojedinci koji su ostavili dubok trag u hrvatskom kulturnom i sportskom životu te svakako moramo spomenuti književnike Slavka Kolara i Ivana Dončevića, slikaricu Dragicu Cvek-Jordan te kipara Josipa Zemana.

Društvenom životu ove općine doprinose sportske udruge i klubovi, od nogometnih do streljačkih, ribolovnih, šahovskih i brojnih drugih koji okupljaju sve generacije. Važan dio kako zaštite imovine, tako i okupljanja čini i vatrogastvo koje ima dugogodišnju tradiciju.

Lijepo uređeno središte Hercegovca može vam biti polazna točka za istraživanje svih sela ove moslavačke općine u kojima stoje crkve i kapelice kao svjedoci burne prošlosti i duboke povezanosti Boga i čovjeka.

I kad nanovo otvorite vrećicu čipsa, bio on ravan ili rebrast, neka vas podsjeti na plodna polja i ljepote ovog kraja u kojem se spaja multikulturalnost, gostoljubivost i dvije hrvatske regije, Moslavina i Slavonija. Dobro došli u općinu Hercegovac!

Kontakt:
Adresa: Moslavačka 150, 43284 Hercegovac
Telefon: 043/524-560
Email: opcina.hercegovac1@bj.t-com.hr

 

Znameniti ljudi iz Hercegovca

U Hercegovcu, iako nas naziv općina veže za malo mjesto, imamo velike umjetnike i sportaše. Riječ je o osobama koje su svojim radom i postignućima u različitim područjima javnog djelovanja obilježile hrvatsku današnjicu i povijest.

Svakako treba izdvojiti Slavena Berića poznatog kao Fil Tilen, repera sa zavidnom brzinom izgovaranja od 9 riječi u sekundi.  Vrlo je svestran te uz repanje on je muzičar, tekstopisac i performer. U Hercegovcu je pohađao osnovnu školu i proveo djetinjstvo. Daljnje školovanje nastavio je u Bjelovaru, a kasnije je živio u Koprivnici. Sa 14 godina već nastupa sa poznatim zvijezdama, a danas uz pjevanje radi kao i televizijski i radijski voditelj.

Igor Taritaš član Hrvatskog društva likovnih umjetnika, inspirira nas svakim svojim novim dijelom. Svoje djetinjstvo provodi u Hercegovcu kojemu se uvijek rado vraća. Od završetka Akademije likovnih umjetnosti neumorno izlaže svoja remek dijela po cijelom svijetu. Njegove slike kao spomenik ostaju na zidovima i u našim srcima.

Josip Samaržija rođen davne 1932. godine u Hercegovcu postigao je velike uspjehe kao rukometni trener rukometašica koprivničke Podravke koje je doveo do naslova prvaka, a kasnije je vodio žensku reprezentaciju na svjetsko prvenstvo u Mađarsku na kojemu je osvojio broncu, te olimpijskim igrama 1984. godine u Los Angelesu gdje je osvojio zlato što mu je i najveći uspjeh karijere.

Igor Taritaš

Igor Taritaš rođen je u Pakracu 1987. godine. Nakon završene Srednje umjetničke škole u Zagrebu diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Ante Rašića 2013. godine. Imao je dvanaest samostalnih i nekoliko skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 2012. godine član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Igor ima svoju inspiraciju iz njegovih loših osjećaja, snova, prirode, načina života današnjeg društva i njegovih umjetničkih uzora. Prostor koji posjeduju energetski učinak na sve, nas kao ljudskog bića. Ta energija dovodi me stvoriti nadrealni i melankolični ugođaj. Prostori u kojima su postavljeni likovi, izrađeni su od različitih tekstura koje predstavljaju propadanje. U propadaju teksture izražavaju životnu poteškoća prisutne u svijetu. Niz radova su povezani s vremenom i prostorom u kojem živimo, boje i teksture predstavljaju naše unutarnje stanje postojanja. On opisuje vrijeme u zatvorenim i otvorenim prostorima, kao i prisutnosti ljudi, koji stvaraju, ali, u isto vrijeme, uništiti njihov duhovni prostor. Radovi su metafora za osobne zidova, ograničenja i granica. motiv ljestava, međutim, nudi izlaz iz dodijeljenih prostora u nepoznate visine; baš kao motivom vrata služi kao simbol za otvorenost, autor koristi nadići ograničenja, bez obzira na to gdje su vrata dovesti do. Igor Taritaš podizanje javne svijesti o svojim duhovnim prostorima. U nekim djelima, Igor, preuzima likovima iz poznatih umjetničkih djela izrađenih od Picassa, Dalia i J Francois Milet. Igor, likovi su smješteni u prostoru u kojem on daje novi suvremeno značenje. U dobro poznat Millet je slikarstvo Gleaners, u kojem su žene prikupljanje žito, Igor su prikupljanje novca. To je kritika na današnje društvo i vrijednosti novca koji je precijenjen. Slijepe svjedoci su likovi poput crne mačke, ili skulpture mislioca strane Rodin, kao i promatrača, svjedoče o nestvarnom stvarnosti i mističnost okoliš. Crna mačka i Žene u crnom izražavaju loše stvari i, s druge strane, vrata izraziti bolje ili još gore budućnost. Autor privlači promatrača u svojim prostorima, zadržavajući svoju pažnju i istovremeno poticanje slobode za svoje osobne interpretacije i čitanje. Zagonetna kvaliteta Igor Taritaš je u metafizičkim djelima prostore koji ometaju i, u isto vrijeme, privlači – odražava vrijeme i društvo u kojem živimo, kao neka vrsta spomenika.

Josip Samaržija

Josip Samaržija (15. veljače 1932. – 2. srpnja 2001.), hrvatski je rukometni trener. Po struci bio je profesor tjelesnog odgoja.

U klupskom je rukometu od 1960-ih. Već tad postigao je uspjehe, dovevši rukometašice koprivničke Podravke do naslova prvakinja 1966. i 1967. godine. Poslije toga je radio u Somboru, vodeći rukometašice RK Bane Sekulića.

Vodio je jugoslavensku žensku reprezentaciju na SP 1982., kad je osvojio broncu. Bio je izbornikom na SP-u 1986., kad su njegove rukometašice zbog jednog poraza u skupini ostale bez borbe za medalje, iako su bile jedini sastav koji nije izgubio od kasnijih svjetskih prvakinja, SSSR-a. Vodio je Jugoslaviju i na dvjema Olimpijadama: 1980. je u Moskvi osvojio srebrenu medalju, a u 1984. u Los Angelesu zlatnu. Ukupno je bio u stručnom stožeru ženske reprezentacije od 1976. do 1986. godine, što seniorskih, što mlađih sastava.

Slaven Berić

Slaven Berić, poznatiji pod umjetničkim imenom Fil Tilen, hrvatski je reper, muzičar, tekstopisac i performer. Rođen 1988. godine u Bjelovaru. Djetinjstvo je proveo u Hercegovcu, gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu je završio u Bjelovaru, kada je počeo da se bavi muzikom i snimio prvu pjesmu. Prve koncerte, što sa svojim bendom, što samostalno, imao je već sa 14 godina, kada je nastupao uz Tošeta Proeskog, Nereda, Ninu Badrić i General Woo-a.

Pored pjevanja, Tilen je također televizijski i radijski voditelj. Ima svoju emisiju na Otvorenom radiju. Od 2017. je voditelj radijske emisije „Enter Večer” na Enter Zagreb radiju, gdje pušta svjetske hitove elektronske muzike. Također, posudio je glas likovima u animiranim filmovima, glumio u kazališnoj predstavi Garaža Ivice Buljana, a radi i kao scenarista i redatelj. Pored toga, sam radi režiju i scenarij za većinu svojih spotova.